Kako atmosferski tlak može promijeniti boju oblaka?

Ah, oblaci! Ti pahuljasti jastuci koji dominiraju nebom, ponekad jarko bijeli, ponekad zlokobno sivi, čak i tamnocrveni pri zalasku sunca. Ali jeste li ikada primijetili da nijedan oblak nije isti, pogotovo kada ih vidite kako mijenjaju boju ovisno o vremenu i nebu? Budimo iskreni: to nije samo magija slikara neba. Iza tih promjena krije se složena atmosferska igra, u kojoj atmosferski tlak igra često zanemarenu ulogu u vizualnom prikazu oblaka. Razumijevanje kako atmosferski tlak može promijeniti boju oblaka zapravo je kao dešifriranje tajanstvenog meteorološkog koda koji priča priču o vremenu, svjetlosti, nadmorskoj visini, pa čak i određenoj atmosferskoj ekscentričnosti. Pripremite se, upravo ćemo ući u ovaj fascinantan svijet gdje se znanost susreće s magijom. Kako atmosferski tlak i nadmorska visina utječu na boju oblaka? Prvo, trebali biste znati da je atmosferski tlak poput dive u zraku: stalno se mijenja, prilagođavajući se hirovima nadmorske visine i igra važnu ulogu u sastavu naše prekrasne atmosfere. Što je veća nadmorska visina, to je atmosferski tlak niži; To izravno utječe na gustoću zraka i posljedično na raspodjelu suspendiranih čestica poput vlage, kapljica vode i kristala leda koji čine oblake. Zamislite atmosferski tlak kao vrtuljku: kako se nadmorska visina povećava, tlak se smanjuje, uzrokujući skupljanje kapljica vode u oblacima, pa čak i pretvaranje u sitne kristale leda. Ova promjena veličine i oblika čestica utječe na raspršenje svjetlosti. Ovaj mehanički ples, gdje sunčeva svjetlost udara u čestice ili kapljice i stvara igru ​​boja, naziva se raspršenje svjetlosti.

Ces articles devraient vous plaire

Kapljice vode u niskim oblacima dovoljno su velike da gotovo ravnomjerno rasprše bijelu svjetlost. To objašnjava zašto oblaci često izgledaju bijelo ili svijetlo sivo, ovisno o njihovoj prozirnosti. Ali kako atmosferski tlak pada i oblaci počinju se sastojati od finijih čestica, svjetlost se raspršuje manje ravnomjerno. Lom ovih sitnih kristala stvara malo drugačije nijanse, ponekad čak i slabašan ružičasti ili plavi sjaj. Ovaj učinak atmosferskog tlaka na boju oblaka također ima neočekivanu nuspojavu: omogućuje nam da procijenimo njihovu visinu jednostavnim gledanjem njihove boje. Savršen trik za impresioniranje prijatelja na zabavama; ako nisu sigurni je li taj zlokobni sivi oblak olujni oblak ili samo lagani povjetarac! Zapamtite, kada letite u rijetkom zraku na velikoj nadmorskoj visini, možete vidjeti “prekrasne” boje koje su vidljive pod određenim uvjetima, poput loma obojene svjetlosti kristalima leda. Može izgledati poput duge ili solarnog haloa, osvjetljavajući nebo širokim rasponom boja. Ovaj fenomen je također dobro dokumentiran u studijama loma i raspršenja sunčeve svjetlosti i usko je povezan sa smanjenjem atmosferskog tlaka s povećanjem nadmorske visine. Saznajte kako promjene atmosferskog tlaka utječu na boju oblaka i povezane meteorološke pojave. Zašto boja oblaka ovisi i o sunčevoj svjetlosti i o okolnom zraku?

Ces articles devraient vous plaire

Ces articles devraient vous plaire

Ces articles devraient vous plaire

Iako atmosferski tlak utječe na atmosferu neba, sunčeva svjetlost je vjerojatno najvažniji faktor. Baš kao što se divimo prekrasnim bojama zalaska sunca (ili se žalimo da nam sivi oblaci uništavaju jutarnje fotografije), boja oblaka također uvelike ovisi o kutu svjetla i kvaliteti svjetla.

				Kad je sunce visoko na nebu, njegova plava svjetlost prilično ravnomjerno osvjetljava oblake, čineći ih bijelima ili svijetlo sivima. To objašnjava zašto oblaci za sunčanog dana izgledaju poput plutajućih zrna kokica. Stotine milijardi kapljica vode koje raspršuju svjetlost uzrokuju gotovo savršeno lomljenje svih boja, stvarajući karakterističnu bjelinu. Ali kakvu ulogu igra atmosferski tlak? Pri nižim tlakovima (a time i manje zraka i čestica), svjetlost se raspršuje na različite načine, što može promijeniti percipiranu boju. U biti, kombinacija izravne sunčeve svjetlosti i svjetlosti raspršene s neba mijenja se. Pri izlasku ili zalasku sunca, ova kombinacija stvara crvene, narančaste ili zlatne oblake. Kako sunčeva svjetlost dalje putuje kroz atmosferu, kraće valne duljine (poput plave ili ljubičaste) postupno blijede, ostavljajući za sobom intenzivniju crvenu ili narančastu boju koja boji oblake. Osim toga, suha magla, sićušno zrnce pijeska koje je nevidljivo u ovom atmosferskom krajoliku, također igra značajnu ulogu u promjeni percipirane boje udaljenih oblaka, čineći ih žutim, narančastim ili crvenim. Atmosferski tlak utječe na kondenzaciju ove magle, stvarajući vizualni spektakl koji kombinira fiziku, kemiju i meteorologiju. Sunčeva svjetlost, atmosferski tlak, vlaga i prisutnost suspendiranih čestica stvaraju ovaj šareni balet na nebu. Ako imate priliku promatrati scenu s velike nadmorske visine (vidi, na primjer, nevjerojatnu poantu opisanu u ovom članku: Zašto zrak u nekim planinama miriše na vaniliju?), možete izbliza doživjeti ove promjene boja, jer one nisu samo igra svjetla i sjene: one su atmosferska simfonija, u kojoj je atmosferski tlak tihi dirigent orkestra. Koji atmosferski događaji uzrokuju boje oblaka? Kako to čini još upečatljivijim?

Svatko tko misli da su boje oblaka uzrokovane isključivo atmosferskim tlakom i sunčevom svjetlošću, griješi. Međuigra fizike čestica, vlage i ponekad egzotičnih elemenata pretvara nebo u fascinantnu paletu boja i efekata. Atmosferski tlak općenito utječe na veličinu čestica koje lebde u zraku. Zbog tih promjena promatramo svjetlosne pojave poput difrakcije i interferencije, koje mijenjaju našu percepciju boja. Na primjer, kada sunce zalazi iza olujnih oblaka, donji dijelovi oblaka mogu poprimiti crvenkastu nijansu zbog razlike u tlaku ili se mogu pojaviti naizmjenične trake svjetla i sjene, ističući njihove konture poput barokne slike. Oblaci na velikim visinama, često sastavljeni od kristala leda, nude spektakl sličan najljepšim dugama: zahvaljujući difrakciji (zapravo fenomenu loma svjetlosti nakon prolaska kroz prepreku, poput zvijezde u optičkoj pozadini), emitiraju jarke boje koje podsjećaju na dugu. Manje poznata činjenica je da nizak atmosferski tlak stvara idealne uvjete za amaterske fotografe da snime haloe, koji tvore šarene lukove oko Sunca. Ovaj fenomen povezan je s orijentacijom i veličinom kristala leda u zraku; Molekularna gastronomija je vrsta gastronomije u kojoj atmosferski tlak igra značajnu ulogu. Kako bismo ilustrirali kako atmosferski tlak utječe na svjetlost i boju, mogu se uzeti sljedeći primjeri: Čak i tanki oblaci mogu izgledati sivo ili tamno u Zemljinoj sjeni. U noći bez mjeseca oblaci obično izgledaju sivo ili crno, ali kada su osvijetljeni mjesečinom ili čak svjetlima grada, ponekad poprime iznenađujuće nijanse.

• Želite li saznati više o fascinantnim pojavama vezanim uz zrak i atmosferske molekule? Ovaj članak objašnjava kako oblaci lebde u zraku. Povest ćemo vas na putovanje u fascinantan svijet atmosferskih misterija. Kako vlažnost i tlak zraka utječu na boju oblaka? Boja oblaka ne ovisi samo o tlaku zraka i svjetlosti, već i o vlažnosti zraka. Vlažnost igra značajnu, čak i odlučujuću ulogu. Količina vodene pare u zraku i veličina kapljica vode uvelike ovise o tlaku zraka i lokalnim uvjetima. Zapamtite: Visoki tlak zraka omogućuje zraku da zadrži više vlage bez kondenzacije. Stoga su oblaci nastali pri visokom tlaku zraka manje gusti, lakši i općenito sadrže manje ili veće kapljice. To uzrokuje drugačije raspršivanje svjetlosti u usporedbi s niskim tlakom zraka; pri niskom tlaku zraka zrak se brzo kondenzira, stvarajući gušće i tamnije oblake. Fluktuacije tlaka zraka i vlažnosti uzrokuju da boja oblaka varira ovisno o kutu svjetlosti, od gotovo bijele do tamnosive, raznih nijansi plavo-sive i, rjeđe, toplih boja. Važno je napomenuti da vlažnost izravno utječe na koncentraciju suspendiranih čestica u zraku, što, poput onečišćenja zraka (ali bez njegovih negativnih učinaka), mijenja percipiranu boju udaljenih oblaka.